CREATIVE COMMONS - LICENCE ZA SLOBODO STVARALAŠTVO
Slobodno stvaralaštvo?!
piše: Tomislav Medak
Razvojem digitalnih tehnologija u protekla dva
desetljeca dvije sastavnice sustava kulturne
proizvodnje promijenile su stubokom svoj
socioekonomski karakter - sredstva za kreativnu
proizvodnju postala su široko dostupna, a digitalne
mreže ucinile su kanale za distribuciju kulturnih
proizvoda sveprisutnima. Infrastrukturu za globalnu
proizvodnju i distribuciju kulture svojedobno je
ekonomski mogao održavati samo pogon kulturnih
industrija. U režimu digitalnih dobara, umrežavanjem
resursa i dijeljenjem kulturnih proizvoda, tu
infrastrukturu sve više stvara sama zajednica
korisnika i stvaratelja, korisnika-stvaratelja. No, s
tim prodorom korisnika iz potrošacke u proizvodnu
sferu industrije digitalnih alata i industrije kulturnih
dobara ulaze u konflikt s korisnicima oko njihovih
prava i slobodâ da razmjenjuju kulturne sadržaje,
da ih koriste za daljnje stvaranje i da sami stvaraju
digitalna oruda za svoje stvaralaštvo.
I dok programska (softverska) i kulturna industrija
nastoje eksploataciju vlasništva nad stvaralaštvom
uciniti što iskljucivijom, lobirajuci za sužavanje
korisnickih sloboda radikaliziranjem pravnog sustava
zaštite intelektualnog vlasništva i posežuci za
kriminalizacijom korisnika, sve više stvaratelja stavlja
svoje radove slobodno na raspolaganje drugim
korisnicima za daljnje dijeljenje i stvaranje paralelno
uz ili izvan sustava tih industrija.
Licence i sloboda?! Kao što se s pokretom
za slobodni program (softver) razvila zajednica
korisnika koja je proizvodnju istog htjela i uspjela
zadržati medu korisnicima, tako se na podrucju
kulturne proizvodnje javlja stvaralacka zajednica
koja svoja djela želi uciniti slobodno dostupnima
korisnicima. I kao što je pokret za slobodni program
razvio svoje autonomne proizvodne modele
paralelno uz sustav programske industrije ili izvan
nje, tako danas zajednica slobodnih stvaratelja
razvija svoje proizvodne modele.
No, da bi program održao javnim kako bi ga
korisnici dalje razvijali i slobodnim pred pokušajima
prisvajanja, pokret za slobodni program morao
je izumiti pravni instrument slobode, GNU Opcu
javnu licencu. Koristeci upravo ono sredstvo
koje je omogucavalo iskljucivost vlasništva nad
intelektualnim dobrima - autorsko pravo, ta licenca
odražava volju autora da drugima odredi pravo na
slobodno korištenje svoga djela, ali i da ih sprijeci
da prisvoje to djelo i iskljuce druge od te slobode.
Slijedeci primjer slobodnog programa i slobodno
stvaralaštvo razvija pravna sredstva slobode.
Kultura, podjednako kao i program, pociva na
mogucnosti da se razvija dalje na onome što su
stvarali prethodnici, a da bi se moglo razvijati iz
onoga što su stvarali prethodnici potrebno je da
njihovo stvaralaštvo ostane slobodno dostupno.
Creative Commons?! Najosmišljeniji i
najrasprostranjeniji pokušaj da se u kulturu
prenese kultura nesebicnog dijeljenja i zajednickog
stvaranja iz slobodnog programa je projekt Creative
Commons. Creative Commons licence prvo su
obuhvatno i jednostavno rješenje za alternativno
licenciranje autorskih djela. Kako bi sprijecio da
djelo automatski bude objavljeno pod restriktivnim
uvjetima zakona o autorskom pravu i da ga ucini
dostupnim korisnicima s više slobode za korištenje,
daljnje stvaranje i razmjenjivanje, autor treba
izrijekom navesti uvjete pod kojima daje svoje
djelo na korištenje. To je nešto cega u vecini
slucajeva autori nisu svjesni. A kad i jesu, procedura
i provodenje takvog izbora predstavlja dodatan
napor na kojeg autori cesto nisu spremni. Creative
Commons pojednostavljuje taj postupak tako što
autor pomocu ( mrežnog web) sucelja može izabrati
uvjete pod kojima objavljuje svoje djelo i zauzvrat
dobiti licencu koja poštuje odabrane uvjete, koja
je uskladena s pozitivnim pravnim propisima i koja
je obranjiva pred sudom u slucaju spora. Licencu
autor dobiva u tri oblika: 1. u obliku pravnog teksta,
2. u obliku sažetka i 3. u strojno citljivom obliku.
Autor pritom i registrira svoje djelo, cime ono postaje
lakše dostupno korisnicima u potrazi za slobodnim
sadržajima.
Poput GNU Opce javne licence za slobodni
program, one imaju za cilj proširiti prostor
slobodnog stvaralaštva, njegovu razmjenu
i njegovu dostupnost u javnoj domeni, ali
za razlicite stvaralacke sadržaje: muziku,
fotografiju, film, video, književnost,
dizajn,... Licencu za svoja djela možete
dobiti pod www.creativecommons.org, a
od 14. sijecnja 2005. i na hrvatskom pod
www.creativecommons.hr.

fotke preuzete sa: www.creativecommons.hr