| od slobodnog
softvera do slobodnog svacega
Što je to GNU/Linux? Kako ga instalirati? Je li kompatibilan s Windowsima? Može li ga baš svatko koristiti? To su samo neka od pitanja na koja cemo u ovoj rubrici dati odgovore. Za pocetak, pokušat cemo vam objasniti što je to GNU/Linux i kako je nastao te neke osnovne pojmove.
piše: Pero Gabud GNU/Linux operativni je sustav jednako kao što su to MS Windowsi. Operativni sustav automatski se pokrece kada ukljucite racunalo i on vam omogucuje njegovo korištenje. Bez operativnog sustava ne biste mogli instalirati niti jedan jedini program. Jednostavno, bez operativnog sustava vaše je racunalo beskorisno. Jednom kada imate instaliran operativni sustav, možete instalirati programe koje želite koristiti, a koji su, naravno, kompatibilni s odredenim sustavom. Na primjer, ukoliko imate GNU/Linux, necete moci instalirati Microsoft Word, ali cete zato moci instalirati neki drugi program za obradu teksta koji može raditi na GNU/Linuxu. Susretat cete se s pojmovima Linux i GNU/Linux. Linux podrazumijeva iskljucivo srž operativnog sustava (Kernel koji zapravo upravlja procesima). GNU/Linux podrazumijeva taj isti Kernel uz dodatak raznih aplikacija. Iako se zapravo radi o dva razlicita pojma, nekako se iz upotrebe izbacio onaj GNU; uglavnom, kada danas netko kaže Linux, zapravo misli na GNU/Linux tj. na Kernel s aplikacijama. Takoder postoje razlicite distribucije GNU/Linuxa. Neke su od poznatijih: Debian, Red Hat, Fedora Core, Ubuntu, Knoppix, Slackware... One se medusobno razlikuju prema verziji Kernela koji koriste, vrstama i kolicini aplikacija te još nekim, zasad nebitnim detaljima. Linux je nastao pocetkom devedesetih kao akademski rad Linusa Torvaldsa. Nakon kupnje racunala, on nije bio impresioniran operativnim sustavom koji je koristio te je odlucio upotrijebiti svoje znanje za kreiranje necega novoga. Linusov prvobitni rad nije bio upotrebljiv za široke mase, vec je bio iskljucivo akademski dokaz postignute efikasnosti. Svoj je rad Linus odlucio objaviti u podrucju javne domene pod GNU Opcom javnom licencom, tj. uciniti ga otvorenim i slobodnim. Javili su se ljudi iz cijeloga svijeta te su zajedno sudjelovali u razvoju operativnog sustava. Linuxu su dodali dio GNU operativnog sustava i razvili GNU/Linux. Danas vec postoje i neke tvrtke koje se bave razvojem ovog operativnog sustava.
Slobodan softver jest onaj koji korisniku daje slobodu da pokrece, presnimava,
distribuira, proucava, mijenja i poboljšava softver. Postoje cetiri
vrste sloboda za korisnike: Korisnik može slobodno distribuirati kopije, s preinakama ili bez njih, bez naplate ili s naplatom troškova distribucije, svakome i svugdje, a za to ne treba tražiti dozvolu autora. Dakle, Free software nije nužno besplatan, kako se cesto s engleskoga prevodi rijec "free". Open source ili otvoreni kôd znaci da je izvorni kôd nekog softvera dostupan javnosti. Slobodan softver otvorenog je koda dok softver otvorenog koda može, ali i ne mora biti slobodan. Nemojte se previše zamarati time jer su danas uglavnom svi softveri otvorenoga koda ujedno i slobodni te je razlika u ova dva pojma više ideološka.
Iako je GNU/Linux operativni sustav za racunala, uz njega se veže i citav pokret nastao na principima i vrijednostima proizašlima iz vremena i uvjeta razvijanja GNU/Linuxa. Tako Open source/Free software pokret ideje otvorenog koda i slobodnog softvera primjenjuje i u svakodnevnom životu. Ukratko, radi se na slobodi i pristupacnosti resursima, solidarnosti, suradnji i društvenoj promjeni. Ako vam se ovo nije cinilo dovoljno interesantnim da biste poceli razmišljati o GNU/Linuxu umjesto MS Windowsa, recimo za kraj još i to da ste na GNU/Linuxu lišeni virusa te da je stabilniji. Osim toga, imate online korisnicku podršku iz citavog svijeta, iako vam vjerojatno nece trebati buduci da na Internetu postoji gomila dokumentacije te uglavnom sa svim distribucijama automatski dobivate i dokumentaciju o korištenju.
http://www.linux.org - službene stranice Linuxa . |
||